{"id":11019,"date":"2024-03-14T00:14:45","date_gmt":"2024-03-14T00:14:45","guid":{"rendered":"http:\/\/osmp.edu.ba\/?p=11019"},"modified":"2024-03-14T00:16:12","modified_gmt":"2024-03-14T00:16:12","slug":"mlijecni-put-galaksija-u-kojoj-se-nalazi-nasa-planeta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/osmp.edu.ba\/?p=11019","title":{"rendered":"MLIJE\u010cNI PUT – GALAKSIJA U KOJOJ SE NALAZI NA\u0160A PLANETA"},"content":{"rendered":"\n

Galaksija<\/a> je velika skupina zvijezda, njihovih ostataka, me\u0111uzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu odr\u017eava sila gravitacije. Galaksija u kojoj se nalazi na\u0161 sun\u010dev sistem, a samim tim i na\u0161a planeta, je Mlije\u010dni put<\/a>. <\/p>\n\n\n\n

Jedna od podjela galaksija jeste na one najmanje (patuljci<\/strong>) sa oko 100.000 zvijezda i gigantske galaksije<\/strong> sa oko 3000 milijardi zvijezda.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Galaksija Andromeda, nama najbli\u017ea galaksija
FOTO: Getty Images<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n


Pre\u010dnik galaksije se izra\u017eava u svjetlosnim godinama<\/strong> (1 svjetlosna godina = 9.460.730.472.580.800 m<\/em>) mo\u017ee biti od 5 000 do 500.000 svjetlosnih godina. Sunce je samo jedna od najmanje 100 milijardi zvijezda u na\u0161oj galaksiji. <\/p>\n\n\n\n

U vidljivom svemiru vjerovatno ima vi\u0161e od 100 milijardi galaksija.\u00a0 Pre\u010dnici ve\u0107ine galaksija kre\u0107u se izme\u0111u 1000 i 100.000 parseka i obi\u010dno ih me\u0111usobno razdvajaju milioni parseka. Parsek<\/strong> je osnovna jedinica za mjerenje udaljenosti u svemiru. 1 parsek = 3,26 svjetlosnih godina<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Iako jo\u0161 uvijek nedovoljno shva\u0107ena, tamna materija<\/strong> (Tamna materija je naziv za materiju u svemiru koja ne emituje niti reflektira elektromagnetno zra\u010denje, zbog \u010dega je ne mo\u017eemo vidjeti.), \u010dini se, u\u010destvuje sa 90% u masi ve\u0107ine galaksija. Posmatranja ukazuju na to, da bi u sredi\u0161tima ve\u0107ine, ako ne i svih galaksija, mogle postojati supermasivne crne rupe<\/strong> (Crna rupa je nebesko tijelo koncentrisano od mase s gravitacionim poljem tako jakim da \u010dak i izlazna brzina iz najbli\u017eih ta\u010daka prekora\u010duje brzinu svjetlosti. To zna\u010di da ni\u0161ta, pa \u010dak ni svjetlost, ne mo\u017ee iza\u0107i iz njene gravitacije).<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Konceptualna slika Crne rupe
FOTO: NASA\/JPL-Caltech <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

GALAKSIJA U KOJOM MI \u017dIVIMO – MLIJE\u010cNI PUT!<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Gledano sa Zemlje, Mlije\u010dni put se pojavljuje kao traka. Galileo Galilei<\/a><\/strong> je prvi razvrstao pojas svjetlosti u pojedina\u010dne zvijezde svojim teleskopom 1610. Sve do ranih 1920-ih, ve\u0107ina astronoma je mislila da Mlije\u010dni put sadr\u017ei sve zvijezde u svemiru. Procjenjuje se da Mlije\u010dni put sadr\u017ei 100-400 milijardi zvijezda i najmanje toliko planeta. Mlije\u010dni put je spiralna galaksija \u010dija je ukupna masa trilion puta ve\u0107a od mase Sunca. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Fotografija Mlije\u010dnog puta uslikana sa poluotoka Krim
FOTO: Yuri Zvezdny\/Stocktrek Images via Getty Images <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U Mlije\u010dnom putu je osim zvijezda i velika koli\u010dina me\u0111uzvjezdane materije \u2013 svijetle i tamne. On je tvorevina u obliku diska<\/strong> pre\u010dnika otprilike 100.000 svjetlosnih godina, a u popre\u010dnom smjeru mnogo manje. Analiza me\u0111uzvjezdane materije sugeri\u0161e da svijetla materija (ona koja emituje elektromagnetno zra\u010denje) \u010dini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak \u010dini tamna materija. Cijela na\u0161a galaksija u stanju je kretanja, ali ne kao \u010dvrsto tijelo, pa stalno mijenja oblik. Kao i ostale zvijezde, Sunce kru\u017ei oko centra galaksije. Za jedan puni krug treba mu pribli\u017eno 220 miliona godina i taj se period naziva kosmi\u010dkom godinom<\/strong>. (izvor: Wikipedia)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Galaksija je velika skupina zvijezda, njihovih ostataka, me\u0111uzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11023,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"class_list":["post-11019","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-zanimljivosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11019","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11019"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11019\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11025,"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11019\/revisions\/11025"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11019"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11019"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/osmp.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11019"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}