MLIJEČNI PUT – GALAKSIJA U KOJOJ SE NALAZI NAŠA PLANETA

Galaksija je velika skupina zvijezda, njihovih ostataka, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava sila gravitacije. Galaksija u kojoj se nalazi naš sunčev sistem, a samim tim i naša planeta, je Mliječni put.

Jedna od podjela galaksija jeste na one najmanje (patuljci) sa oko 100.000 zvijezda i gigantske galaksije sa oko 3000 milijardi zvijezda.

Prečnik galaksije se izražava u svjetlosnim godinama (1 svjetlosna godina = 9.460.730.472.580.800 m) može biti od 5 000 do 500.000 svjetlosnih godina. Sunce je samo jedna od najmanje 100 milijardi zvijezda u našoj galaksiji.

U vidljivom svemiru vjerovatno ima više od 100 milijardi galaksija.  Prečnici većine galaksija kreću se između 1000 i 100.000 parseka i obično ih međusobno razdvajaju milioni parseka. Parsek je osnovna jedinica za mjerenje udaljenosti u svemiru. 1 parsek = 3,26 svjetlosnih godina.

Iako još uvijek nedovoljno shvaćena, tamna materija (Tamna materija je naziv za materiju u svemiru koja ne emituje niti reflektira elektromagnetno zračenje, zbog čega je ne možemo vidjeti.), čini se, učestvuje sa 90% u masi većine galaksija. Posmatranja ukazuju na to, da bi u središtima većine, ako ne i svih galaksija, mogle postojati supermasivne crne rupe (Crna rupa je nebesko tijelo koncentrisano od mase s gravitacionim poljem tako jakim da čak i izlazna brzina iz najbližih tačaka prekoračuje brzinu svjetlosti. To znači da ništa, pa čak ni svjetlost, ne može izaći iz njene gravitacije).

GALAKSIJA U KOJOM MI ŽIVIMO – MLIJEČNI PUT!

Gledano sa Zemlje, Mliječni put se pojavljuje kao traka. Galileo Galilei je prvi razvrstao pojas svjetlosti u pojedinačne zvijezde svojim teleskopom 1610. Sve do ranih 1920-ih, većina astronoma je mislila da Mliječni put sadrži sve zvijezde u svemiru. Procjenjuje se da Mliječni put sadrži 100-400 milijardi zvijezda i najmanje toliko planeta. Mliječni put je spiralna galaksija čija je ukupna masa trilion puta veća od mase Sunca.

U Mliječnom putu je osim zvijezda i velika količina međuzvjezdane materije – svijetle i tamne. On je tvorevina u obliku diska prečnika otprilike 100.000 svjetlosnih godina, a u poprečnom smjeru mnogo manje. Analiza međuzvjezdane materije sugeriše da svijetla materija (ona koja emituje elektromagnetno zračenje) čini samo 10% ukupne mase galaksije. Ostatak čini tamna materija. Cijela naša galaksija u stanju je kretanja, ali ne kao čvrsto tijelo, pa stalno mijenja oblik. Kao i ostale zvijezde, Sunce kruži oko centra galaksije. Za jedan puni krug treba mu približno 220 miliona godina i taj se period naziva kosmičkom godinom. (izvor: Wikipedia)